Osnovna škola Ivana Batelića Raša

             Kada smo istraživali o našem gradu, nismo ni slutili koliko daleko ćemo u povijest morati zaroniti. A počelo je sve još u davnom 17. stoljeću  kada se na području  Krapna vadila crna smola  za premazivanje brodova. Stoljećima je Krapan bio središte rudarske proizvodnje na Labinštini. Od ideje o isušivanju Krapanskog jezera do izgradnje našega grada 1937. godine slušali smo iz mnogih priča i saznavali iz mnogih izvora, no i dalje ostaje nevjerojatna činjenica postanka jednog tako ponosnog  grada u tako kratkom vremenskom roku. Slušajući od starijih o veličanstvenim događajima i važnim osobama, o običnim malim ljudima- rudarima i njihovim obiteljima zašto je i grad nastao, zaključili smo kako nešto moramo poduzeti  da naša uspavana ljepotica zasja punim sjajem.  Zasukali smo rukave, predvođeni svojim učiteljima, i krenuli na posao.

Tako smo iz povijesti i geografije s našom učiteljicom Smiljanom Skopljak  istraživali o svim važnim činjenicama o povijesti Raše, izgradnji, nastanku i uspoređivali sa sadašnjim stanjem te  turističkim mogućnostima Općine Raše danas. Osmaši su na tu temu izrađivali i plakate.

Iako smo mali i ne znamo posve razgovarati  njemačkim jezikom  uz pomoć naše učiteljice Nadije Alavanje izradili smo slikovni rječnik. 

Izabrali smo promatranje i istraživanje o sivoj čaplji s učiteljicom iz prirode i biologije Alenkom Smoković iz više razloga. Pagađate, blizina močvarnog područja odlično je stanište za jednu čaplju takve vrste, a kada smo saznali da je zaštićena vrsta nismo dvojili. Saznali smo svašta:

- da mogu jako dugo stajati pored vode, potpuno nepomično

- da se  u Hrvatskoj gnijezdi od 3000 do 4000 parova čaplji

- da mogu živjeti od 20 do 25 godina, itd.

Mislite li da matematika i grad Raša nisu povezani, prevarili ste se. Uz pomoć naše učiteljice  Luane Pavinčić  Vlačić učenice osmog razreda izradile su tlocrt Raše u mjerilu, a uz pomoć  programa Google Earth snimljene su granice Raše. 

Pripremili smo priredbu povodom Dana Općine Raša.

Posebno smo obilježili Dan rudara posjetom izložbe „Život s rudnikom“ autorice Ivone Orlić u prostorijama RKUD- a i razgovarali s gospodinom Đinom Jelčićem i Pinom Mohorovićem te s  gospođom Đildom Mikuljan, životno vezanima za rudarenje.

Ove je školske godine učiteljica iz likovnog odgoja Sonja Škalamera  na tu temu pronašla  nepresušni izvor ideja za maštovite kompozicije u raznim tehnikama. Tako smo crtali, otiskivali grafike s motivom Općine Raša i izrađivali trodimenzionalnu maketu Raše.  

Ma kažem vam, neka ostane među nama,  jedva smo dolazili do zraka  od kretivnog rada. Najuspješniji radovi izloženi su na panoima.

A tek u spoju s učiteljicom iz vjeronauka  Đeni Vojić i učiteljicom engleskog jezika Sandrom Zloić, sve je prštalo od energije. Izašli smo na terensku nastavu „Od crkve do crkve“ i naučili mnogo o svetoj Barbari i Kapeli izgrađenoj   na mukama rudarskih žuljeva u Krapnu. Ovom prilikom zahvaljujemo i  raškom svećeniku Josipu Zoviću na zanimljivom predavanju. 

Vrijedni učenici produženog boravka sa svojom su učiteljicom Draganom Macura crtali na temu Moj grad i sv. Barbaru.

U goste je u školu šk. knjižničarka  Romina Miletić pozvala  voditelja Labinskog narodnog muzeja koji nam je jedne kišovite srijede održao zavičajni sat povijesti na otvorenom,  zaustavljajući se na najvažnijim punktovima ovoga grada kako bismo čuli zanimljive crtice o gospodarstvu i važnosti Raše nekada i sada. Zahvaljujemo mu i ovom prilikom. 

Jedan od posebno dragih  gostiju svakako je bio uvaženi i priznati novinar Glasa Istre Marijan Milevoj, sada u mirovini, koliko to on može biti. Od njega smo saznali neke važne detalje o postanku nogometnog kluba, razgledavali njegove knjige sa starim fotografijama i upoznali se s blogom o labinštini koji uređuje. Kada smo ga pitali, kako je nekad dolazio do informacija, kada nije postojao internet,  istaknuo je nekadašnju  važnost izgovorene riječi i međusobno druženje. Danas preko interneta traži stare kartoline, a njihova vrijednost zna doseći i 180 eura. 

Organizirali smo čišćenje svojeg okoliša povodom Dana planete zemlje  te tri dječja igrališta po gradu, izrađivali transparente, plakate, pisali sastave i izabirali naj eko- klinca. Priključili smo se  globalnom pokretu „Let’s do it 2012“ koji se  u Hrvatskoj provodi pod nazivom  „Zelena čistka- jedan dan za čisti okoliš. 

Posjetili smo tvornicu cementa Holcim, važnu za industriju našega kraja i sudjelovali na njihovim Danima otvorenih vrata povodom stote godišnjice postojanja.

Na satu hrvatskog jezika uz učiteljicu hrvatskog jezika Hasniju Karlović i Školsku knjižničarku otkrivali smo zavičajne pjesnike  i slušali njihove ostvaraje na standardu i dijalektu. Nabrojat ću samo neke: Daniel Načinović, Rina Miletić, Valter Brubnjak, Malvina Mileta, Ivanka Arefijev, Vladimir Nazor, Mate Balota, Josip Pino Knapić, itd.

Sjećanja i emocije probudile su se u našim razgovorima s malim ali ponosnim ljudima ovoga grada, s jednom  učiteljicom, bivšim učenikom naše osnovne škole, kćerkom pokojne gradske knižničarke, nekadašnjim djelatnikom kina jer  novoizgrađena moderna  Raša  bila je središtem kulturnih događanja. Evo nekih zanimljivosti:

-          u ovom su se prostoru skupljali rudari nakon posla, družili se, a kasnije i plesali

-          dugo su se godina ovdje održavali turniri u stolnom tenisu te čuvala tradicija i kulturna baština preko folklornih druženja i plesova, što se nastavlja i do danas

-          u ovoj zgradi postojalo je kino: gledali su se od prvih meksičkih i kaubojskih filmova u crno- bijeloj tehnici pa do novijih filmova u boji, a i djeca iz škole dolazila su svakog ponedjeljka na jutarnje predstave

-          u čitaonici i knjižnici osim iznajmljivanja knjiga, igrao se šah na pravim drvenim stolovima s figurama te čitale razne novine, vrlo važne u to doba bile su Raški rudar koje su izlazile od 1947. godine

Vrijedna učiteljica Mirjana Kožljan sa svojim je učenicima 2. razreda razgovarala o folkloru i važnostima folklornog društva RKUD-a za ovaj grad. Naučila ih je plesati tradicionalni Raški balun kojeg smo imali priliku vidjeti.

Najmlađe i najrazigranije učenike naše škole njihove su  učiteljice Slavica Aličajić, Mirjana Kožljan, Denis Bizelj, Mladenka Lovrečić i šk. psihologinja Nina Milevoj povele na terensku nastavu u Marinu, Drenje, Ravni i Skitaču kako bi naučili mnogo o bogatstvima svoga kraja. Imali su gosta vodiča Vedrana Kosa, profesora povijesti i arheologije. Isprobali su ronilačko odjelo, rastezali ribarsku mrežu, posjetili Crkvu Sv. Lucije i škropilnicu sa suzama sv. Lucije. Bilo im je nezaboravno. 

Kao što ste mogli vidjeti i čuti, namučili smo se, ali vrijedilo je i ponosimo se svime što smo postigli. Da se vratimo na početak priče, uživali smo u svakom detalju naše uspavane ljepotice i vjerujemo kako smo bar na trenutak vratili sjaj.